Božica Brkan: Đuro Vidmarović ili mala bilanca o 70. rođendanu

Prenosimo www.bozicabrkan.com: http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-7-travnja-2017-duro-vidmarovic-ili-mala-bilanca-o-70-rodendanu/

Umjesto kave 7. travnja 2017.: Đuro Vidmarović ili mala bilanca o 70. rođendanu

S malim zakašanjenjem i zdravstvenom ispričnicom za izostanak iz slavljeničkih Piljenica prvoga dana travnja, namjeravani svečarski govor o 70. rođendanu Đuri Vidmaroviću skraćujem na kavu.

Tkogod napuni sedam desetljeća, ima o čemu govoriti, pomislit će mnogi, uglavnom mlađi. Nešto stariji, valjda i mudriji, pomislit će kako tek sad ima što reći, toliko toga za govoriti. Pogotovo majstori govorništva kao što je Đuro Vidmarović.

Rijetki bi poput njega mogli i izreći i napisati nekoliko usporednih biografija. Srednjoškolski profesor, političar (barakaš HDZ-a, parlamentarac na krajcanju dviju država) i diplomat (prvi veleposlanik RH u Ukrajini), pjesnik, prozaik, književnik, književni kritičar, prevodilac…

Trenutačno je, unatoč zdravlju kao ograničavajućem faktoru, u vodstvima i Društva hrvatskih književnika, i Matice hrvatske, i Hrvatskoga kulturnog vijeća, i Diplomatskoga kluba. Upućeniji od mene tek će trebati vrednovati dosege svakoga pojedinoga područja.

Kad je o literaturi riječ, za nju se, poslije više objavljenih kniiga, ozbiljno opredijelio tek prijevremenim odlaskom u mirovinu. (Dugo nam je to bila najveća sličnost!) Dopuštam si ograničenost znanja i subjektivnost u načelnoj ocjeni da se tematski jasno opredjeljuje osobito za ona područja kojima se nitko ne bavi, doslovce zakucima, trajno dosad podcijenjena, koja zaokupljaju manje zanimanja i kritike i čitatelja, kako unutar nacionalne književnosti, kako domovinske tako i izvandomovinske, posebice Gradišća u Mađarskoj i Austriji, Crnoj Gori, Srbiji itd.

Vidmarovićeva je zasluga što je, a to prije njega nitko nije, ubaštinio u nacionalnu književnost mnoge nepoznate ili jedva poznate, kako se to obično površno ali zapravo točno kaže zaboravljene, što uopće ne znači i loše pisce. Spominjem pojedinačno objavljenu monografiju o Jurici Ćenaru te onu u nastajanju o Josipu Gujaši Džuretinu (za koju je uz velike muke dobio i potporu Ministarstva kulture da je završi nakon punih 30 godina rada na dokumentima i na terenu). Osobito se to vidi iz knjige Čuvari sna, u kojoj obrađuje više pisaca. Tako se radoznalo i nerijetko tvrdoglavo ponaša i u kritici. U novije vrijeme na Laudato TV uređuje i vodi serijal razgovora s književnicima kršćanskoga nadahnuća. 

Zanimljiva su i vrijedna njegova istraživanja bilateralno, ne samo knjiženo hrvatsko-ukrajinska, hrvatsko-židovska/izraelska te prijevodi koji su iz toga proistekli i zapravo izbori i antologije.IMG_8125 600 BB i D. vimarovic 20160408

IMG_8124 600 BB i D.Vidmarovic
Đuro Vidmarović i Božica Brkan u Piljenicama 8. travnja 2016 / Fotografija Miljenko Brezak

Izuzetno je vrijedno, dopustite mi i malo prigodne sentimentalnosti iz vlastita iskustva, što kao rijetko tko potiče na pisanje mlađe, pa i starije kolege. Navodim za primjer Dragu Čondrića ili samu sebe. Iako smo prve knjige objavili 1990. u istoj biblioteci CIP-a kod urednika Milivoja Slavičeka, tek od 2009. odnosno od objave i promocije Kajkavske lirike Moslavine izazvao me polemikom – jer smo u mnogo tema u izravnoj opreci – na ozbiljan povratak lijepoj književnosti.

Đuro Vidmarović postao je u međuvremenu, u to nešto kratkih godina, jedan od dvoje mojih novih prijatelja u zreloj dobi, s kojim sam zajedno, uvjeravamo se ne i nemoćni, u misiji za Moslavinu, za našu provinciju zapravo. Osim njegove podrške važno mi je što misli da je zahvaljujući našem intelektualnom prijateljevanju i katkad vrlo burnim raspravama (kavama!) postao tolerantniji, širi, razumniji, da više voli ljude i raduje se životu. Drugog mu/nam izbora i nema!

Činjenice o Đuri Vidmaroviću možete naći na internetu. Moj je književni izbor još Vidmarovićev antologijski Trebež.

 

20170301 – 20170407

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-9-srpnja-2016-rekvijem-za-trebez-i-ostali-rekvijem/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-22-rujna-2016-ledina-predstavljena-u-zlataru/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-16-studenoga-2016-jurica-cenar/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-13-sijecnja-2016-piljenice-se-sjecaju-slavnoga-karikaturista-branimira-petrovica/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-20-ozujka-2017-o-mojoj-veronici-za-tv-laudato/

MOJ IZLET NA SVEMREŽJE

Dragi Prijatelji,

zahvaljujući poštovanome kolegi Miljenku Brezaku zakoračio sam u svemrežje s vlastitim autorskim programom. Sve je to za mene još novo i neobično. Do sada sam se uspio prilagoditi Portalu Hrvatskoga kulturnoga vijeća i osobnome „facebooku“, a sada ću pokušati učiniti novi korak „u nepoznato“.

Prednost je svemrežja što dopire u najudaljenije kutke naše Planete, što pojednostavljuje suradnju među književnicima, jer omogućava ne samo čitanje, već i „skidanje“ ponuđenih tekstova i njihovo pohranjivanje u vlastitu „banku podataka“.

Pokušati ću staviti na ovu stranicu svoje priloge iz nekoliko područja i nekoliko razina. Tu ću učiniti naslovima koji će odrediti predmetno-tematsku usmjerenost tekstova. Većinom će to biti neobjavljeni, ili još neobjavljeni tekstovi, ali i oni koji su objavljeni, a uklapaju se u željenu cjelinu. Želio bih, naravno, predstaviti i svoj književni, književno-kritičarski, esejistički i prevoditeljski rad, ali bih, prije svega želio biti koristan, a po mogućnosti zanimljiv. U godinama sam kada samoga sebe mogu usporediti sa starinskim ormarom – ladičarom, u Ilovi bi rekli – lajdlinom. Sve su ladice već skoro pune. Sada treba odvojiti ono što je korisno, od onoga što je manje korisno, ili spada u uspomene, odnosno memorabilije. Bojim se, kako imam sve manje snage sam obaviti ovaj veliki posao. Možda moji unuci dovrše što ja nisam uspio.

Svaka dobronamjerna primjedba biti će mi dragocjena. Narod kaže: po jutru se dan poznaje, ali tome dodaje i amandman: prvi se mačići u vodu bacaju.

Vaš:

Đuro Vidmarović

U Zagrebu, 21. svibnja 2016.