Uistinu se može reći, lijepo je u sebi i oko sebe nositi zavičaj. Potvrdilo se to ovog sad već i minulog travnja uz 70. obljetnicu rođenja književnika, urednika, prevoditelja, kritičara Đure Vidmarovića. Rođen je 1. travnja 1947. g. u Piljenicama slikovitom selu na obali Pakre kraj Lipovljana. U rodnom selu upravo na jubilarni rođendan obilježio je i 45. obljetnicu književnog stvaralaštva. Spomenuta je i njegova politička uloga početkom demokratskih promjena: u dva mandata saborski zastupnik za moslavački kraj, a karijeru završava kao veleposlanik RH u Ukrajini i u potpunosti predaje književnom radu. Pred njegovim seljanima Ogranak Matice hrvatske u Lipovljanima predstavio je drugo dopunjeno izdanje knjige o Piljenicama Od mlinskog kotača do ivanjskih kolača. Od 200 stranica povijesnih, književnih tema polovica je napisana njegovim rukopisom. U mjesnom piljeničkom domu uz članove DHK i MH (a u kojima je slavljenik u užem vodstvu) bili su i članovi (bivši veleposlanici) Hrvatskog diplomatskog kluba, a kojemu je prije 15 godina Vidmarović bio utemeljitelj. Bez dvojbe – rijedak doživljaj.
Drugi događaj zbio se 27. travnja u lipovljanskoj Narodnoj knjižnici. Predstavljen je primjerak pjesničko-grafičke mape Rijeka i hrast iz 1990. godine. Pogovor tiskarski posebno oblikovanom djelu napisao je Dubravko Horvatić. U toj mapi Đuro Vidmarovič autor je duboko prožetih stihova s osobitim životnim i pejzažnim riječnim tragovima djetinjstva (pjesma Trebež me prati). On te tragove ne zaboravlja, dapače s njima je i na obalama Vltave,. Dnjepra, Neve…. Grafički mapu potpisuje u tehnici akvatinte slikar Andrija Girardi. Ne robujući stihovima deskripcijom, već senzibilnošću svoje potpuno vlastite umjetničke imaginacije autor donosi vizualnu puninu sadržaja. Na to je uz izložene primjerke lipovljansku publiku podsjetio povjesničar umjetnosti Mladen Mitar. Vidmarović daje svoj pjesnički spomen Josipu Kozarcu (živio kao upravitelj šumarije u Lipovljanima 1885. – 1895. i tu stvorio najpoznatija djela) On pak sam stoljeće nakon poznatog književnika – šumara, danas jedini član DHK lipovljanskog kraja nosi drugu sliku. Osjetljivo reagira na industrijalizaciju koja narušava sklad krošnjate blagodati orijaškog hrasta. Inače mapu s listovima uloženim u posebnu kutiju čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
O književnim ostvarenjima Đure Vidmaroviću kao i njegovom zanosnom poticaju da se literarno sačuva kajkavski govor Moslavine, govorila je književnica Božica Brkan Bilo je govora i o mogućoj novoj knjizi u kojoj bi Vidmarović kako sam kaže – spojio svoja tri neraskidiva zavičaja zapadnu Slavoniju, Moslavinu i Lonjsko polje s osobitostima posavskog života. Lipovljansku književnu večer pratio je i Pjevački zbor Lira mjesnog KUD-a Lipa.
Dragutin Pasarić
Povjesničar umjetnosti Mladen Mitar o pjesničko-grafičkoj mapi Rijeka i hrast / Fotografija Miljenko Brezak
Uvodna pjesma pjevačkog zbora Lira / Fotografija Miljenko Brezak